Miloš Milovanović - kongresna industrija kao alat za dugoročni razvoj destinacije i čitavog društva
MICE sektor (Meetings, Incentives, Conferences, Exhibitions) jedan je od najbrže rastućih segmenata turizma, s izravnim ekonomskim utjecajem na destinaciju. I dok Bosna i Hercegovina ima odlične preduvjete – atraktivnu prirodu, bogatu povijest, konkurentne cijene i gostoljubivost – još uvijek nije zauzela zasluženo mjesto na MICE karti regije. Uspješni primjeri poput Ljubljane, Beča, Tallinna, ali i Dubrovnika, Beograda, Zagreba i Krakova, otkrivaju recepte koji su se pokazali učinkovitima i mogu poslužiti kao smjernice za domaće dionike – organizatore događanja, hotele, agencije, vlasnike prostora i gradske vlasti.
Koordinacija i profesionalizacija na razini grada – kongresni uredi
Kako bi se profilirali kao atraktivne MICE destinacije brojni gradovi srednje Europe imaju formirane kongresne urede koji aktivno djeluju na promoviranju svojih destinacije u ovom segmentu. Kongresni uredi gradova najčešće okupljaju sve važne aktere – od gradske uprave, turističke zajednice, hotela i dvorana, do DMC i PCO agencija – i nude organizatorima događanja centralizirane informacije, tehničku pomoć i promotivne alate. Rezultati? Gradovi redovno privlače međunarodne konferencije, kongrese i incentive putovanja, uz jaku ekološku i održivu komponentu.
Među primjerima iz susjedstva tu se ističu Zagreb, Dubrovnik i Opatija iz susjedne Hrvatske, kao i Ljubljana u Sloveniji koji imaju snažne kongresne urede koji aktivno djeluju na promociji svojih destinacija.
Većina gradova u BiH još uvijek nema aktivne i specijalizirane kongresne urede. Bez jasnog "one-stop-shop" sustava podrške, organizatori su prepušteni sami sebi i često se odlučuju za alternativne destinacije s boljom logistikom i komunikacijom.
Kongresni ambasadori i akademska povezanost
Beč već desetljećima ulaže u program kongresnih ambasadora, u sklopu kojeg surađuje s profesorima, liječnicima i znanstvenicima kako bi privukao strukovne kongrese u austrijsku prijestolnicu. Slično tome, Krakov u Poljskoj koristi snagu svojih sveučilišta za privlačenje medicinskih i znanstvenih skupova, uz pomoć lokalnih opinion makera i sufinanciranje kandidatura.
U Hrvatskoj je na nacionalnoj razini oformljen program Hrvatski kongresni ambasadori kao zajednički program Kongresnog odjela Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) koji se provodi s ciljem promocije Hrvatske kao međunarodne kongresne destinacije.
U BiH postoji veliki potencijal za razvoj sličnog programa, osobito kroz suradnju s institucijama poput Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Banjoj Luci, Sveučilišta i Univerziteta u Mostaru te Univerziteta u Tuzli. Akademska i medicinska zajednica BiH može postati snažan generator dolazaka, ali im je potrebna sustavna podrška i edukacija o MICE mogućnostima.
Investicije u infrastrukturu
Beograd je u posljednjem desetljeću značajno unaprijedio svoju kongresnu infrastrukturu – obnovljeni Sava Centar, novi hoteli visoke kategorije s MICE sadržajima (Hilton, Hyatt, Metropol Palace), uz podršku aktivnog nacionalnog kongresnog ureda Serbia Convention Bureaua. Rezultat je stalni porast međunarodnih događanja i percepcija Beograda kao regionalnog centra poslovnih okupljanja.
Tallinn, glavni grad Estonije uspio se pozicionirati kao digitalno napredna MICE destinacija, nudeći izvrsnu tehničku opremljenost, hibridna rješenja i visoku razinu korisničkog iskustva – uključujući digitalnu podršku za evente, jednostavne e-vize i odličan javni prijevoz.
Za BiH to znači da se i manji gradovi mogu pozicionirati – uz uvjet ulaganja u tehničku opremu, digitalizaciju i edukaciju kadra. Moderni poslovni gosti očekuju brzu internet vezu, održive prakse i jasnu logistiku. Bez toga, ni atraktivna lokacija nije dovoljna.
Branding i međunarodna promocija
Dubrovnik i Zagreb su zahvaljujući svojoj jasno definiranoj MICE strategiji i međunarodnoj promociji kroz svoje kongresne urede uspjeli privući brojne incentive grupe i luksuzna događanja. Ključ leži u:
Dubrovnik i Zagreb se na sajmovima poput IMEX-a i IBTM-a predstavljaju kao ozbiljne MICE destinacije, često i kroz zajedničku suradnju, uz stalno prisustvo u medijima i suradnju s međunarodnim partnerima. BiH destinacije, s izuzetkom Sarajeva, rijetko su prisutne na ovim ključnim tržištima, što ograničava vidljivost i doseg.
Želi li Bosna i Hercegovina privući veći broj međunarodnih događanja, treba se povezati javni i privatni sektor, ulagati u edukaciju, infrastrukturu i promociju te stvoriti destinacijske timove koji će djelovati koordinirano. Ključno je ići korak po korak – početi s jasno definiranim prioritetima (npr. formiranje kongresnog ureda, online katalog MICE prostora – kao što je portal PoslovniTurizam.ba, baza certificiranih pružatelja usluga i sl.) te učiti od onih koji su već uspjeli.
